Moć oblikovanja gospodarstva

Budući da banke stvaraju novac izdajući zajmove, upravo one imaju najveću moć oblikovanja gospodarstva u današnjem sustavu. Pitanje je kako one koriste tu moć? Razvijamo li gospodarstvo prema prioritetima društva? Imamo li kvalitetne, učinkovite i pristupačne javne usluge? Ulažemo li u obrazovanje, zdravstvo, promet i infrastrukturu? Ili su društvo i ekonomija prepušteni “slobodnom tržištu” koje je zapravo samo privid…
Situacija u kojoj se danas nalazimo vrlo jasno odgovara na postavljena pitanja. I država i građani su uvelike pritisnuti visokim razinama duga, čime im je ograničen manevarski prostor te smanjena mogućnost utjecaja na razvoj gospodarstva. Ako nemamo dovoljno novca i nismo u poziciji birati kakvu robu kupujemo, ne možemo dati prednost proizvođačima kojima bismo htjeli niti možemo poticati grane gospodarstva koje želimo razvijati kao što su npr. obnovljivi izvori energije ili lokalna proizvodnja kvalitetne, zdrave hrane.

Ulaganja - banke rszd

Ilustracija ulaganja banaka prema vlastitim prioritetima – povećanju profita.
Većina sredstava se ulaže u neproduktivne aktivnosti, kao što su financiranje kupnje nekretnina ili špekuliranje na financijskim tržištima. Dio novca je usmjeren na potrošačke kredite i kreditne kartice, a vrlo malo novca nažalost odlazi u produktivno gospodarstvo i na usluge koje kao društvo zaista trebamo. Zašto?

Ako bankama prepustimo moć stvaranja novca i odluku kako taj novac ulazi u opticaj razumljivo je da slijede svoj glavni prioritet – povećanje profita. One su privatne tvrtke i dužnost im je brinuti o interesu vlastitih dioničara, a ne o interesu društva. Ta činjenica povlači nekoliko problema. Prvi je problem sukoba javnog interesa (a stvaranje i opskrba novcem je od javnog interesa) i privatnih interesa (povećanja profita). Drugi važan problem je netransparentnost njihovih ulaganja. Brojevi na vašem računu predstavljaju novac koji vi možete podići, ali dok ga ne podignete banka ga može koristiti za vlastita ulaganja bez vašeg odobrenja. Ta ulaganja često uključuju npr. proizvodnju oružja, nafte, katrana, “prljavih” tehnologija i sl. Mnogi ljudi, kada bi ih se pitalo, vjerojatno ne bi odobrili da se njihov novac koristi za takva ulaganja. Činjenica je također da većinu novog novca banke uopće ne ulažu u produktivno gospodarstvo (jedinu granu koja pridonosi BDP-u) nego u nekretnine i to iz vrlo jednostavnog razloga. Ukoliko klijent nije u stanju otplaćivati stambeni kredit banka mu može oduzeti nekretninu, ali ako netko uzme zajam za pokretanje posla, a taj posao propadne, često ne postoji nikakva imovina koju bi banka mogla oduzeti i naplatiti dugovanja. Upravo zbog spomenutih poticaja i sukoba interesa koje imaju, bankama treba oduzeti moć stvaranja i raspodjele novca u ekonomiji.